MARTa Herford - gdje pitanja sadašnjosti susreću ideje budućnosti
- Antonia Deda
- 21. lip 2015.
- 1 min čitanja
U osnovi Muzeja centralna je tema foaje, prostor visine 22 metra, oko koga je grupirano pet galerija apsidalne forme, koje su principom iznutra prema vani projicirane na dio fasade. Fasada ima spoj sa lokalnom tradicijom i obložena je sa 18 000 crvenih klinker pločica. Čelični krov u pokretu, djeluje iz daljine kao tanka folija postavljena između kartonskih geometrijskih tijela i doprinosi tako ukupnoj arhitektonskoj dramatici.

Izvor: Marta Herford
Koncept Muzeja koji je prvo trebao biti „Kuća namještaja“, zatim „Muzej umjetnosti i dizajna“ te vrsta „Foruma za kulturu“, propocionalan je njegovoj arhitekturi. Objekt je građen sedam godina, stajao je 29 milijuna €, a umjetnički direktor Muzeja je ambiciozni belgijanac Jan Hoet, koji je 1992 godine bio direktor izložbe „Documenta IX“ u Kasselu. Ime „MARTa“ značilo bi: „M“ kao Möbel (Namještaj), „ART“ kao Art (Umjetnost) i „a“ kao Ambiente (Ambijent). Muzej je projektirao arhitekt Frank O. Gehry i pomisao da bi gradić Herford trebao biti mali Bilbao, je neizbježna.

Izvor: Marta Herford
Jedan postojeći objekat koji je pod zaštitom spomenika arhitekture, Gehry je integrirao u kompleks i povezao staklenim hodnikom koji vodi prema centralnom foajeu. Oko centralnog punkta nižu se galerije, neizmjerivi uglovi, kružni i drugi organski segmenti koji mogu predstavljati značajnu komplikaciju za izlaganje pojedinih umjetničkih djela. Upravo zbog toga MARTa ima poseban ambijentalni karakter, koncept boja i arhitekturom uslovljeno osvjetljenje.

Izvor: Marta Herford
Realna slika muzeja ne podsjeća ipak na Bilbao, pomalo hibridan objekat, a njegove proporcije najrealnije su sagledive samo na licu mjesta.
Comments